Yoga

Joga je jedan od najsire poznatih i najvise primjenjivanih indijskih filozofskih sistema. Sama rijec potice od sanskritskog korijena yuj, yug koja znaci vezati zajedno, drzati cvrsto...

Joga djeluje na sva tri aspekta covjekovog bica : tjelesni, umni i duhovni. Pomocu razlicitih metoda, ona budi i preobrazava latetne snage covjeka, usmjerava na put cistoce i istine, oslobadja pd svih oblika neznanja. Integrisanjem i uravnotezenjem ovih cinilaca koji uticu na formiranje jedinke, joga doprinosi suhovnom razvoju i cjelovitom podizanju zivota na visi nivo.

Sistemi Yoga
Stari mudraci Inidje su pruzili razlicite metode i sisteme pomocu kojih bi svako prema svojoj prirodi, temperamentu, sklonosti, tjelesnim i duhovnim sposobnostima, mogao da razvije svoje unutrasnje potencijale. Drevni izvori pominju 108 sistema joga od kojih se po znacaju izdvaja oko dvadeset. Pet osnovnih sistema joga su :
Dnjana ( Jnana ) joga – put istrazivanja, mudrosti, znanja
Bhakti joga – put ljubavi, odanosti, posvecenja
Karma joga – put nesebicnog rada, aktivnosti
Hatha joga – put uravnotezenja tjelesnih, umnih i dugovnih snaga
Radja ( Raja ) joga – put samoposmatranja, ovladavanja svim snagama svog bica

I pored njihovih prividnih razlicitosti, svi ovi sistemi, putevi, vode ka jednom cilju : dobrom tjelesnom zdravlju, mentalnoj uravnotezenosti i jednoj visoj svjesnosti.

Raja joga
Kraljevska joga najvisi je oblik joge. To je put kontrole i discipline tijela, uma i duha, put introspekcije kojom se istrazuju svi nivoi uma: podsvjesni, svjesni i nadsvjesni.

Nizi stepeni – bahiranga su :
Jama – opsta pravila ispravnog postupka, drustvena disciplina
Nijama – specificne obaveze, individualna disciplina
Asane – polozaji tijela, tjelesna disciplina
Pranajama – kontrola daha za mentalnu disciplinu

Visi stepeni – antaranga su :
Pratjahara – uzdrzavanje, disciplina cula
Dharana – zadrzanost paznje, koncentracija
Dhyana – kontemplacija, meditacija
Samadhi – usredsredjenost bica, samoostvarenje

Prvi clan , jama, sastoji se od pet opstih pravila ispravnog ponasanja :

1. Ahimsa – uzdrzavanje od nasilja
2. Satja – istinoljubivost
3. Asteja – neposezanje za tudjim dobrom
4. Brahmacarja – kontrola vlastite culnosti
5. Aparighara – odricanje od svega sto nije neophodno

Drugi clan, nijama, sastoji se od pet opstih propisa pridrzavanja :

1. Sauča – licna higijena
2. Santoša – zadovoljstvo u posjedovanju samo neophodnog
3. Tapas – askeza
4. Svadhjaja – misaono usvajanje poruke tradicionalnih tekstova
5. Išvara Pranidhana – predanost uzvisenom

Treci clan na ljestvicama Raja joge su asane. Njihova prvobitna namjena je bila : osposobljavanje jogina da moze dugo da ostane u sjedecem polozaju bez napora, kako bi mogao nesmetano da meditira....
Osobenost joga vjezbi je u tome sto one djeluju na covjeka ne u parcijalnom smislu , vec u cjelini...

Kada počnete da se bavite jogom, osim što počinjete da se menjate IZNUTRA, vrlo brzo otkrivate da joga nije samo istezanje, protezanje, izvijanje, uvrtanje, disanje, ili zauzimanje čudnih poza. Ono što otkrivate je da joga radi mnogo mnogo više od onoga što možete i da zamislite. Joga učini da prevaziđete sebe u svakom pogledu.
Na jogu može da se gleda iz različitih perspektiva, u zavisnosti od toga šta se od joge očekuje. Onaj ko istinski razume jogu i njen značaj u životu ovladao je yogičkim principima i tehnikama i vešto ih primenjuje na delu, iz trenutka u trenutak, i ne samo na joga prostirci. Pravi pokazatelj da li je neko naučio jogu ogleda se u načinu KAKO taj neko živi u odnosu sa samim sobom i svetom oko sebe, a ne samo u sposobnosti da zauzme što komplikovanije poze ili da zadržava disanje što je moguće duže.