Rak dojke

Rak dojke - osnovne karakteristike bolesti

Rak dojke najčešća je zloćudna bolest u žena. Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo u Hrvatskoj je tijekom 2001. godine zabilježeno više od 2600 novih slučajeva raka dojke. Približno 50 % bolesnica razvije metastatsku bolest, koja je u pravilu neizlječivo stanje. Rak dojke je u početnom stadiju razvoja u pravilu asimptomatska bolest i obično se otkrije slučajno, pri rutinskom pregledu. Ranim otkrivanjem raka dojke prognoza bolesti značajno se poboljšava. Stoga se preporučuje svim ženama starijim od 50 godina da redovito, jednom godišnje učine mamografski pregled dojke, kako bi se pravovremeno uočile moguće promjene u tkivu dojke.

Metastatski rak dojke nastaje kada se tumorske stanice odvoje od primarnog, izvornog tumora te putem krvi ili limfe dospiju do udaljenih dijelova tijela.

Najčešća sijela gdje se zaustave i počinju daljnji rast i razmnožavanje su jetra, pluća, kosti, mozak te limfni čvorovi. Tada se pojavljuju simptomi koji su specifični za zahvaćenost pojedinog organa tumorom:

* Jetra: slabost, letargija, mučnina, gubitak apetita, žutica, svrbež
* Pluća: zaduha, suhi kašalj
* Mozak: glavobolja, mučnina, slabost ekstremiteta
* Limfni čvorovi: nateknuće u području pazuha i uz dio ruke
* Kosti: stalna bol
* Ostali simptomi koji nastaju zbog prevelike količine kalcija u krvi uključuju žeđ, učestalo mokrenje, mučninu, umor, zatvor, razdraženost i zbunjenost.

Dijagnosticiranje raka dojke



Pregled dojki
Pregledom dojki želi se ustanoviti postojanje palpabilne tvorbe (kvržice) u dojci, odrediti njezinu veličinu, pomičnost, promjene na koži i slično.



Mamografija


Mamografija je rendgenska pretraga dojki koja se koristi radi preciznijeg utvrđivanja različitih promjena u tkivu dojke te detekciju onih promjena koje zbog svoje neznatne veličine nisu dostupne palpabilnom pregledu.



Biopsija dojke i patohistološki nalaz


Tkivo dojke s uočenim promjenama uzima se za patohistološku analizu kako bi se pod mikroskopom ustanovio pravi karakter promjenjenog područja tj. da li se radi o dobroćudnoj ili zloćudnoj promjeni.



Magnetska rezonancija (MR)
MR je vrsta pretrage kojom se pomoću velikog magneta, radiovalova i računala dobivaju jasne slike ljudskog tijela. U bolesnica s rakom dojke, MR se koristi kako bi se odredilo je li kvržica tj. promijenjeno tkivo dojke dobroćudno ili zloćudno. Ovom pretragom može se smanjiti broj biopsija dojke.

Stadiji razvoja raka dojke

I Tumor je promjerom manji od 2,5 cm i nije se proširio.

II
IIA: Tumor je promjerom manji od 2,5 cm, ali se proširio na limfne čvorove u području pazuha.

IIB: Tumor je veličinom između 2,5 i 5 cm s mogućim širenjem na limfne čvorove; ili je tumor veći od 5 cm i nije se proširio na limfne čvorove u pazuhu.

III
IIIA: (Lokalno uznapredovali rak dojke) Tumor je veći od 5 cm i proširio se na limfne čvorove u pazuhu; ili je tumor bilo koje veličine s zahvaćenim limfnim čvorovima koji se drže jedni za druge ili za okolno tkivo.

IIIB: Tumor je bilo koje veličine i proširio se na kožu, stijenku prsnog koša te okolne limfne čvorove.

IV
Tumor se (bez obzira na veličinu) proširio na mjesta udaljena od dojke, primjerice jetru, kosti ili limfne čvorove.

Mogućnosti liječenja

* Poštedna operacija dojke nakon čega slijedi terapija zračenjem ili ..... mastektomija (uklanjanje dojke) nakon čega ponekad slijedi terapija zračenjem.
* Limfni čvorovi u području pazuha u pravilu se uklanjaju.

* Operacija ili operacija i terapija zračenjem nakon čega slijedi kemoterapija i/ili hormonska terapija.
* Limfni čvorovi u području pazuha u pravilu se uklanjaju.
* IIA: Obično terapija zračenjem.
* IIB: Kemoterapija i/ili hormonska terapija.

* IIIA: Lokalno liječenje može biti operacija s mogućim zračenjem, kemoterapija i/ili hormonska terapija.
* IIIB: Kemoterapija s mogućom operacijom nakon kemoterapije i/ili hormonske terapije.

* Kemoterapija i/ili hormonska terapija kako bi se uništile stanice raka i kontrolirao daljnji razvoj raka, nakon čega ponekad slijedi operacija ili terapija zračenjem.

Gore navedene vrste liječenja su moguće opcije.

Vaš će liječnik odrediti za vas najprikladniji oblik liječenja.

Liječenje raka dojke

Kirurško liječenje
Kirurško liječenje je uobičajeni način liječenja raka dojke. Liječnik će vam izložiti različite oblike operativnog zahvata te vam objasniti pogodnosti i rizike svakog oblika.

Lumpektomija


Poštedna operacija dojke predstavlja uklanjanje zloćudnog tkiva dojke uz malo okolnog, zdravog tkiva. Pri tome se normalan izgled dojke može sačuvati u velikoj mjeri. Različite vrste poštedne operacije dojke su:

* Lumpektomija: Uklanja se tumorsko tkivo i malo područje oko njega. Često se uklanja i nešto limfnih čvorova u pazuhu.
* Segmentna mastektomija (naziva se još i kvadrantektomija): Uklanja se tumorsko tkivo te veliki dio normalnog tkiva koje ga okružuje. Moguće je uklanjanje i nešto limfnih čvorova u pazuhu.

Mastektomija predstavlja uklanjanje cijele dojke. Postoji nekoliko postupaka mastektomije koje je danas moguće izvesti, a oni uključuju:

* Totalnu (jednostavnu) mastektomiju: Uklanja se dojka u cjelosti. Moguće je i uklanjanje limfnih čvorova u pazuhu.
* Modificirana radikalna mastektomija: Uklanja se dojka u cjelosti i limfni čvorovi u pazuhu. Često se uklanja i sloj iznad prsnih mišića.
* Radikalna mastektomija: Uklanja se dojka u cjelosti, oba prsna mišića, svi limfni čvorovi ispod dojke i nešto dodatnog masnog tkiva i kože. Ovaj se postupak koristi samo u rijetkim slučajevima kada se tumor proširio na prsne mišiće.

Segmentna mastektomija


Totalna (jednostavna) mastektomija


Modificirana radikalna mastektomija


Rekonstruktivna kirurgija
Cilj rekonstruktivne plastične kirurgije jest vratiti simetriju između dvije dojke. Postupak se izvodi kako bi se zamijenila koža, tkivo dojke i bradavica uklonjena tijekom mastektomije. Žene koje razmišljaju o rekonstruktivnom zahvatu trebaju se posavjetovati s plastičnim kirurgom prije nego što se obavi zahvat mastektomije.

Terapija zračenjem/brahiterapija



* U terapiji zračenjem koriste se visoke doze zračenja kako bi se uništile tumorske stanice odnosno spriječio njihov daljnji rast i razmnožavanje. Terapija zračenjem umanjuje oštećenja zdravih stanica.
* Terapija zračenjem obično se provodi nakon poštedne operacije dojke, a ponekad i nakon mastektomije kako bi se smanjio rizik od ponovnog lokalnog pojavljivanja raka u dojci.
* Terapija zračenjem (izolirana ili uz kemoterapiju odnosno hormonsku terapiju) ponekad se koristi u svrhu smanjivanja veličine tumora prije operacije.

Kemoterapija



* Kemoterapija predstavlja primjenu lijekova tzv. citostatika, kojima se uništavaju tumorske stanice odnosno usporuje njihov rast. Može se primijenjivati peroralnim putem (u obliku tableta) ili izravno u venu (intravenski). Obično se primjenjuje u nekoliko ciklusa, u intervalima od nekoliko tjedana.
* Iako se može koristiti i samo jedan citostatik, u kemoterapijskim protokolima se obično koristi kombinacija lijekova kako bi se povećala učinkovitost liječenja. Kemoterapijski lijekovi ulaze u krvotok i putuju tijelom te tako dolaze i do tumorskih stanica koje su se možda proširile i izvan osnovnog, izvornog tumora.
* Kemoterapija se može primijeniti nakon lumpektomije ili mastektomije kako bi se smanjila mogućnost ponovne pojave raka dojke.
* Kemoterapija se može primijeniti prije operacije kako bi se smanjila veličina tumora i olakšalo njegovo uklanjanje.

Najčešće nuspojave kemoterapije uključuju: umor, mučninu, povraćanje i privremeni gubitak kose.
Kemoterapijski lijekovi mogu također rezultirati i hematološkom (krvnom) toksičnosti, što se klinički manifestira umorom (zbog nedostatka crvenih krvnih tjelešaca), smanjenom otpornošću na infekcije (zbog nedostatka bijelih krvnih stanica) te lakim nastankom povreda/javljanja krvarenja (zbog nedostatka trombocita). Tijekom liječenja provode se redovite kontrole krvne slike kako bi se utvrdilo je li došlo do smanjenja broja krvnih stanica. Ako je potrebno, može se primijeniti transfuzija ili druge metode da se nadomjesti smanjeni broj crvenih krvnih stanica. Dostupni su i lijekovi kojima se može povećati broj bijelih krvnih stanica, a time povećati i otpornost bolesnika na infekcije. Naposljetku, mogu se primijeniti i druge vrste liječenja da bi se spriječile infekcije.

Hormonska terapija
Hormoni su tvari koje kontroliraju normalne tjelesne funkcije ali neki od njih, poput estrogena, mogu utjecati i na stanice raka dojke. Zato se neke od bolesnica, koje imaju hormonski ovisan oblik tumora tj. pozitivne receptore na tumorskim stanicama, mogu liječiti lijekovima koji sadrže hormone odnosno inhibiraju njihovo djelovanje. Hormonski preparati sigurni su za upotrebu i nuspojave njihova korištenja su rijetko ozbiljne prirode.

Biološka terapija ili terapija monoklonskim antitijelima
Radi se o novom ciljanom pristupu u liječenju raka dojke gdje se koriste tvari koje djeluju na sasvim određene receptore (kao što je HER 2) na tumorskim stanicama onemogućujući njihovu ulogu u poticanju nekontroliranog rasta.
U prosjeku jedna od pet bolesnica s metastatskim rakom dojke ima HER2-pozitivan oblik bolesti, koji je u pravilu vezan uz lošiji prognostički ishod. Zbog toga je određivanje HER2 statusa putem vrlo osjetljivih i pouzdanih testova važan i neophodan čimbenik u odabiru najbolje opcije liječenja metastatskog raka dojke.
Prema rezultatima velikih kliničkih istraživanja, kada se standardnoj kemoterapiji doda monoklonsko antitijelo kao što je trastuzumab, koje djeluje na HER2 pozitivne stanice, dolazi do približno 40-postotnog povećanja stope preživljavanja bolesnica. U monoterapiji, dakle samostalnoj primjeni istog monoklonskog antitijela, također je pokazana njegova dobra efikasnost i podnošljivost te gotovo ništa od uobičajenih nuspojava vezanih uz kemoterapiju.

Čimbenici rizika

* Starenje: rizik od javljanja raka dojke raste s dobi
* Prethodno postojanje raka dojke
* Postojanje raka dojke u obitelji: Ako je vaša majka, baka ili sestra oboljela od ove bolesti i vi ste izloženi povećanom riziku.
* Genetske promjene: promjene u određenim genima (BRAC1, BRAC2)
* Promjene u grudima: atipična hiperplazija ili lobularni karcinom in situ
* Estrogeni: dulja izloženost estrogenima
* Starije prvorotkinje: rođenje prvog djeteta nakon 30-te godine
* Pretjerano zračenje: izloženost zračenju prije navršene 3. godine života
* Alkohol i prehrana: Istraživanja pokazuju da pretjerano konzumiranje alkohola može biti povezano s nastankom raka dojke, kao i pretjeran unos kalorijske i masne hrane.

Znakovi upozorenja

* Kvržica ili zgušnjavanje tkiva u dojci ili ispod pazuha
* Masa ili kvržica (može biti i veličine graška)
* Promjena veličine ili oblika dojke
* Ugrušak krvi ili bistra tekućina koja se javlja iz bradavice
* Promjena na dodir ili izgled kože dojke ili bradavice (jamice, ljuskasta koža, upala)
* Crvenilo kože dojke ili bradavice
* Područje koje je na izgled ili na dodir drugačije od ostatka dojke. Špekulasto otvrdnuće ispod kože

Ovi znakovi upozorenja mogu se pronaći tijekom samopregleda dojke. Samopregled dojke potrebno je provoditi redovito, svaki mjesec u isto vrijeme (3 do 5 dana nakon završetka menstrualnog ciklusa). Ako žena više ne dobiva mjesečnicu, pregled dojki bi trebalo i dalje nastaviti isti dan svaki mjesec.

Daljnja briga

* Nakon liječenja raka dojke važno je provoditi redovite preglede kako bi se pravovremeno zamijetile novonastale promjene. Pregled dojki, grudnog koša, vrata i područja ispod ruke redovito su uključeni u ovakve preglede. Također je potrebna periodična mamografija.
* Promjene u liječenoj dojci ili u drugoj dojci treba odmah javiti liječniku.
* Izvijestite liječnika o svim drugim tegobama kao što su gubitak apetita, bol, gubitak težine, promjene u menstrualnom ciklusu, neuobičajeno vaginalno krvarenje ili zamućenje vida. Ostali simptomi koje trebate priopćiti liječniku su vrtoglavica, glavobolja, kašalj, zaduha, bol u leđima ili problemi probavnog sustava koji dugo traju.

Pitanja za Vašeg liječnika

Važno je da s liječnikom i medicinskom sestrom možete iskreno i otvoreno razgovarati. Ne ustručavajte se postavljati pitanja, bez obzira koliko trivijalna vam se ona činila.

Predlažemo neka pitanja koja možete postaviti:

* Koju vrstu raka dojke imam? Koliko je proširena moja bolest?
* Koje su mogućnosti liječenja u mom slučaju?
* Koje su pogodnosti različitih vrsta liječenja?
* Koji su rizici i nuspojave pojedinog načina liječenja?
* Je li moguće tretirati nuspojave?
* Hoću li morati mijenjati svoje uobičajene životne navike? Ako da, na koliko dugo?
* Ako se podvrgnem rekonstruktivnoj operaciji, hoću li i dalje imati osjet u dojci?

Vjerojatno ćete imati i druga pitanja o svojem stanju. Uputno je zapisati sva svoja pitanja kako ih ne biste zaboravili postaviti tijekom sljedećeg posjeta liječniku.

strasno, izgubila sam tri drage zene zbog ove bolesti...